Još pet filmova za noć i maglu

Negdje u Srednjoj Europi, nekad između dva svjetska rata nalazi se mračan, iskrivljeni odraz naše domaće povijesti. Po danu je to mjesto srednjoeuropskog kiča valcera i Sacher torti. Ali noću se ulicama valjaju sjene a šumom odjekuje zavijanje vukova. Od 1920ih naovamo, filmaši sa obje strane Atlantika snimaju horore i trilere smještene u tu fiktivnu, holivudiziranu verziju Balkana i Mitteleurope.

Uhvaćen na filmskoj traci, to je svijet ludih znanstvenika, tajnih društava i drevnih čudovišta koja prijete običnim ljudima. Kroz dva posta proći ću kroz neke od meni najzanimljivijih filmova iz te zemlje svijetla i sjene, crnog i bijelog, noći i magle. Prvi od njih možete pročitati ovdje.


Das Testament des Dr. Mabuse (1933.)

Das Testament des Dr. Mabuse“When humanity, subjugated by the terror of crime, has been driven insane by fear and horror, and when chaos has become supreme law, then the time will have come for the empire of crime.”

Ovaj film njemačkog redatelja Fritza Langa najbolje mogu opisati kao triler o James Bondu bez Agenta 007. Joseph Goebbels bi ga opisao kao pogrdnu priču o državi u kojoj skupina beskrupuloznih nasilnika može preuzeti vlast. Sam Fritz Lang bi rekao kako je Das Testament des Dr. Mabuse film nakon kojeg je morao spakirat kofere i pobjeći iz Trećeg Reicha.

Dr. Mabuse (Rudolf Klein-Rogge) je super kriminalac iz romana Norberta Jacquesa. Njemački Moriarty, Mabuse je briljantni znanstvenik i hipnotizer koji u Weimarskoj republici 1920ih izgradi kriminalno carstvo pljačkaša, ubojica i falsifikatora. U ovom filmu, inspektor Lohmann (Otto Wernicke) otkriva kako u Berlinu 1930ih netko izvodi kompleksne zločine u stilu Mabusea… koji je već deset godina zatočen u ludnici. Uslijede potjere, eksplozije i smrtonosna stupica koje se ne bi postidjeli ni rani James Bond filmovi.

Inspektor Lohmann se pojavljuje i u Langovom trileru M iz 1931. u kojem berlinska policija i kriminalci pokušavaju uloviti masovnog ubojicu kojeg fantastično glumi Peter Lorre. Oba ova filma, osim što su sami po sebi odlični, pružaju uvid u Srednju Europu 1930ih kako su ju doživljavali ljudi tog vremena. Dr. Mabuse se također pojavljuje u nijemom trileru Mabuse, der Spieler iz 1922. Međutim, iako je Rudolf Klein-Rogge odličan i svaka čast Fritzu Langu, nije mi se dalo gledati nijemi film od četiri i pol sata.

The Black Cat (1934.)

The Black Cat“Do you hear that, Vitus? The phone is dead. Even the phone is dead.”

Psihološki horor The Black Cat Edgara G. Ulmera priča je o konačnom obračunu osvetom zaluđenog liječnika Vitasa Verdegasta (Bela Lugosi) sa Hjalmarom Poelzigom (Boris Karloff), izdajicom i sotonistom. Lugosi je dobar, Karloff još bolji. U filmu se pojavljuje i mladi američki bračni par, ali oni su uglavnom beskorisni fikusi čija je jedina svrha da kino-publika ima barem nekoga s kim se može poistovjetiti. Film podriva kliše gotičkog horor dvorca, pa se tako The Black Cat zbiva u luksuznoj, ultra-modernoj Art Deco vili koja je svejedno prepuna tajnih prolaza i skrivenih tamnica.

The Black Cat je jedini film odavde o kojem sam već pisao na Matineji. Da se ne ponavljam, evo vam link na moju staru recenziju.

The Prisoner of Zenda (1937.)

Prisoner of Zenda“Let’s trust in providence.”
“You’ll never get providence interested in this enterprise.”

Ne moraju sve priče o Ruteniji biti o ludim znanstvenicima i jezivim čudovištima. Političke intrige su sasvim prihvatljiva alternativa. Anthony Hope napisao je krajem 19. stoljeća kratki pustolovni roman The Prisoner of Zenda. Roman prati engleskog pustolova Rudolfa Rassendylla koji je baš slučajno nevjerojatno nalik prijestolnasljedniku fiktivne srednjoeuropske kraljevine Ruritanije. Prinčevi prijatelji imaju problem: ovaj je jezivo pijan pa netko treba zauzeti njegovo mjesto za potrebe krundibe. No, prinčev zli brat koji želi prijestolje za sebe ima druge planove…

Daleko najbolju ekranizaciju ovog romana potpisao je producent David O. Selznick. Ronald Colman je dovoljno simpatičan i zajedljiv kao Rassendyll da ne bude dosadan. Raymond Massey ima savršeno mrku facu za zlog prinčevog brata a Douglas Fairbanks Jr. je fantastičan kao njegova simpatično psihopatska desna ruka Rupert von Hentzau.

Hope je započeo mini-trend romantičnih pustolovina smještenih u fiktivnim državicama na egzotičnom istoku Europe. Taj koncept lijepo se uklapa u Backlot Gothic setting dajući mu i neki drugi ton osim crnog. Volio bi reći da Rutenija svoj naziv duguje Ruritaniji, no zapravo sam ukrao stvarni geografski naziv.

Izbavitelj (1976.)

Izbavitelj“Štakor, to lukavo i mračno biće, može vladati ljudskim umom. Ono vlada tajnama podzemlja gdje se krije. Posjeduje moć mijenjanja vlastitog izgleda: s rukama i nogama, nose odijela, imaju lica, oči, kretnje, tako da se ni u čemu ne razlikuju od ljudi.”

Hrvatska se povijest pobrinula da imamo dovoljno puno stvarnih užasa da nam ne trebaju horor filmovi. Pa ipak, Krsto Papić je režirao odličan horor/političku alegoriju Izbavitelj adaptirajući priču Lovac na štakore koju je 1920ih napisao ruski pisac Aleksandar Grin.

Ivan Gajski (Ivica Vidović) nezaposleni je intelektualac u neimenovanom europskom gradu – KHM! KHM! *ZAGREB!* KHM! – tijekom svjetske gospodarske krize 1930ih. Nakon što u napuštenoj zgradi otkrije skrivene zalihe hrane, Gajski svjedoči sastanku ljudi-štakora koji, pod vodstvom legendarnog Izbavitelja, planiraju iskoristiti krizu kako bi potajice preuzeli vlast. Gajski upoznaje profesora Boškovića (Fabijan Šovagović) koji mu objasni kako ljudi-štakori ugrizom pretvaraju obične ljude u svoje sluge što se može izliječiti samo posebnim serumom. No ljudi-štakori su im na tragu…

Izbavitelj je naveliko hvaljen kao jedan od najboljih filmove hrvatske i jugoslavenske kinematografije. Ljude-štakore lako možemo protumačiti kao simbolički prikaz opresivnih pokreta koji koriste krize i ratove kako bi preuzeli vlast. Istodobno, možemo ih protumačiti i kao karikaturu paranoidnih teorija zavjera kakve šire upravo takvi pokreti kako bi ograničili stvarna prava građana u ime obrane od fiktivnih prijetnji. No čak i bez političke alegorije, Izbavitelj je atmosferičan horor koji odlično odražava našu sredinu, mentalitet i strahove. Neću vam reći kako Izbavitelja možete vrlo lako pronaći na YouTubeu, ali neću reći niti da ne možete.

Kafka (1991.)

Kafka“A crowd is easier to control than an individual. A crowd has a common purpose. The purpose of the individual is always in question.

Iako prati stvarnu osobu u Pragu 1920ih, Kafka Stevena Soderbergha ubrzo odlijeće iz stvarnosti u mutni svijet fantastike i tajnih organizacija. Dok zakrabuljeni anarhisti debelim kapitalistima serviraju bombe u restoranima, tajna se policija služi lobotomiziranim kriminalcima kao psima tragačima.

Franz Kafka (Jeremy Irons) je činovnik u osiguravajućem društvu. Nakon što njegov kolega strada u misterioznim okolnostima, Kafka započinje vlastitu istragu o njegovoj smrti. No, iako ga nadređeni predvođeni Glavnim činovnikom (Alec Guinness, u jednoj od svojih zadnjih uloga) upozoravaju da ne gura nos u stvari koje ga se ne tiču, Kafka nastavlja istragu nakon što upozna zgodnu anarhisticu Gabrielu (Theresa Russell).

Kafka je jedan od manje poznatih filmova oskarovca Stephena Sodetbergha. Film je predivno crno-bijel a prati ga atmosferična glazba Cliffa Martineza inspirirana muzikom iz filma Third Man Carola Reeda. Kao nekom tko je čitavo desetljeće gledao sveto trojstvo SF/fantasy/horor filmova, bilo mi je ugodno sjetiti se kako postoje podjednako nadrealni i fantastični filmovi koji više duguju djelima Borgesa i Kafke nego svemirskim brodovima i patuljačkim vojskama. Kafka je daleko od savršenog filma ali njegov stil, ton i mjesto radnje savršeni su dodatak za rutenijsku RPG kampanju.

I za kraj…

… još desetak rutenijskih filmova, onako, nek se nađe:

Nosferatu, eine Symphonie des Grauens (1922.), Dracula (1931.), Mad Love (1935.), Bride of Frankenstein (1935.), Dracula’s Daughter (1936.), The Lady Vanishes (1938.), Young Frankenstein (1974.), Shadow of the Vampire (2000.), The Illusionist (2006.), The Grand Budapest Hotel (2014.)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.